Plešivički sastanak naziv je za povijesni tajni inicijativni skup hrvatskih intelektualaca i disidenata, uglavnom sudionika Hrvatskog proljeća, 19. siječnja 1989. u kleti Ante Ledića u Stošincu, na Plešivici.

Bilo je to vrijeme kada je velikosrpstvo i četništvo otvoreno divljalo i prijetilo Hrvatima u Jugoslaviji, pod režimom Slobodana Miloševića, a hrvatski komunisti su to nijemo promatrali.

Okupili su se dr. Franjo Tuđman, Drago Stipac, dr. Marko Veselica, dr. Vlado Veselica, dr. Marko Turić, dr. Anto Matković, dr. Hrvoje Šošić, dr. Mladen Marić, Vladimir Marić, Ivan Maglica, Vlado Jurčević, Nikola Gagulić i Tomislav Ladan te, metaforički rečeno, zapalili iskru demokracije u tadašnjemu jednostranačkom komunističkom mraku. Dogovoreno je su osnivanje Hrvatskog demokratskog zbora, koji se 17. lipnja iste godine utemeljio kao Hrvatska demokratska zajednica, a za vođu je određen Franjo Tuđman, koji je kasnije izabran i za predsjednika HDZ-a. Iz te početne grupe kasnije je izniklo pet različitih političkih stranaka, a sudionici su postali njihovi vođe.

Navodno je upravo Tomislav Ladan imao zaslugu da je odabrano ime Hrvatska demokratska zajednica. Naime, prvi je prijedlog bio Hrvatski demokratski zbor, ali je Ladan upozorio da riječ “zbor” previše podsjeća na vojnu formaciju.

Na današnji dan 19. siječnja 1989. održan je značajan sastanak u vikendici Ante Ledića u Stošincu pokraj samoborske Plešivice. Riječ je o poznatom vinogradarskom kraju, otprilike na pola puta između Samobora i Jastrebarskog. Južni obronci Samoborskog gorja sadrže brojne vinograde, te niz vikendica s kojih se često pruža lijep pogled prema udaljenim ravnicama i Zagrebu.

Jedna od takvih vikendica s lijepim pogledom ugostila je na današnji dan 1989. godine niz osoba koje će kasnije odigrati važnu ulogu u višestranačkom životu Republike Hrvatske.

Upravo je niz osoba iz tog inicijativnog kruga imao presudnu i vrlo važnu ulogu u rušenju zloglasnog komunističkog režima i Jugoslavije pod velikosrpskom dominacijom. Među njima svakako treba istaknuti dr. Franju Tuđmana. Još su bili prisutni „hrvatski Mandela“ dr. Marko Veselica i njegov brat Vlado, politički disident i osnivač HSS-a Drago Stipac, dr. Tomislav Ladan i niz osoba protivnika totalitarnog komunističkog režima.

Potrebno je naglasiti da to nije bio ni prvi ni jedini od takvih sastanaka. Ta ista Ledićeva vikendica poslužila je za slična okupljanja i prije i kasnije. Današnji sastanak ipak je imao svojevrsno prijelomno značenje jer je na njemu dogovoreno osnivanje HDZ-a koje se dogodilo nekoliko mjeseci kasnije u Zagrebu.

Kao državotvorni pokret, u vrijeme svog nastanka, HDZ na čelu s dr. Tuđmanom je imao ključnu ulogu jer je hrvatski narod gotovo plebiscitarno vrijeme uz Tuđmana Jugoslavije i velikosrpske agresije. HDZ kasnije gubi tu nacionalnu oštricu, da bi danas igrao neku “centrističku ulogu” prilijepljen uz politiku Bruxellesa, vrlo daleko od oong značaja koji je imao u vrijeme raspada Jugoslavije.