Podijeli

Dok novim rutama u Bosnu i Hercegovinu svakog dana pristiže sve više migranata kojima je cilj preko Hrvatske doći u zapadnu Europu, između članica Europske unije vlada velika podjela na koji način se suočiti s novim migrantskim valom.

Jutarnji list neslužbeno doznaje, proteklih tjedana i mjeseci po pitanju migrantske politike zaoštreni su odnosi između Hrvatske s jedne te Austrije i Slovenije s druge strane. Austrija već mjesecima zaoštrava politiku prema migrantima, u čemu je vjerno prati Slovenija.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl ovih je dana jasno poručio da je s ministrima u regiji, među kojima je i hrvatski ministar Davor Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana u cilju zaustavljanja migranata koji je dogovoren u Beču i potpisan u Pragu 2017. godine.

Podsjetimo, U prva četiri mjeseca 2018. godine došlo je do značajnog porasta broja ilegalnih migranata koji su pokušali prijeći hrvatsku granicu sa Slovenijom. Sveukupno 1266 ilegalnih migranata pokušalo je preći hrvatsko-slovensku granicu, što je 280 posto više nego prošle godine.

“Ako nađu slabu točku, bit će u nevolji”, rekao je anonimni izvor iz Ministarstva unutarnjih poslova sredinom svibnja. Procjena od 60 000 ilegalnih migranata potječe od slovenske policije, koja tvrdi da je toliko njih trenutno između Grčke i Albanije spremno tražiti siguran put za ulazak u Europsku uniju.

Sporazum o vanjskim granicama Hrvatska potpisala, a sad ignorira

Taj plan uključuje postavljanje vojske na vanjske granice šest država članica, među kojima je i Hrvatska, te zaustavljanja novoga migrantskog vala. On je poručio da će, ako se to ne dogodi, Austrija zatvoriti svoje granice. Naši sugovornici bliski hrvatskom MUP-u tvrde da takav dogovor s Kicklom nikad nije postignut i da Hrvatska ne pristaje na slanje vojske na granice.

“Jasno smo poručili Austriji da se smiri i da bude konstruktivnija, dok smo slovenskim kolegama rekli kako njihov eventualni dogovor s Austrijancima da od Hrvatske napravi ‘hot spot’ destinaciju neće uspjeti”, kažu nam sugovornici.

Hrvatski dužnosnici Austrijancima, Slovencima, ali i ostalim članicama EU konstantno poručuju kako nema potrebe za angažiranjem vojske te da Hrvatska ima dovoljno policijskih snaga i tehnike za nadzor vanjske granice EU. No, problem je što je Hrvatska prošle godine u Pragu stavila potpis na zaključak Srednjoeuropske obrambene inicijative, koji predviđa zajednički vojni angažman na granicama dođe li do novog migrantskog vala.

“Akcijskim planom, na kojem se već izvjesno vrijeme radi, predviđa se da bi vojne snage šest zemalja srednje Europe zajedno bile na granicama dođe li ponovno do imigrantske krize“, rekao je tada Petar Mihatov, pomoćnik ministra obrane koji se potpisao na dokument na koji se sada poziva austrijski ministar unutarnjih poslova.

Božinović ima potporu Europske komisije

U odnosu na austrijski plan, Hrvatska već nekoliko mjeseci aktivno radi na drugačijem planu nadzora granice, u čemu ima jaku podršku Europske komisije. Hrvatska inzistira na tome da se članice Europske unije zajednički angažiraju na pomoći državama koju su na migrantskoj ruti u osposobljavanju njihovih policijskih snaga, formiranju smještajnih kapaciteta za migrante itd.

To znači da se pomogne BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji kako bi se mogli na svojim granicama i na svom teritoriju suočiti s problemom migranata. Potporu za taj plan ministar Božinović je jučer dobio i na sastanku s europskim povjerenikom za unutarnje poslove Dimitrisom Avramopoulosom u Luksemburgu na rubu sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU.

8 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Please enter your name here