Podijeli

Koliko pozitivna diskriminacija može u društvu donijeti i nešto negativno?

Rasprava koja se nedavno povela između dva ministarstva oko tumačenja odredbi zakona o pravima hrvatskih branitelja, a vezano uz to imaju li nezaposleni branitelji bezuvjetnu prednost pri izboru za ravnatelje škola i učeničkih domova, još je jednom potvrdila osjetljivost hrvatskog društva na dodana prava te skupine društva. Za mišljenje o dijelu prava koja su branitelji, stradalnici ili članovi njihovih obitelji ostvarili na temelju toga zakona te koliko ta pozitivna diskriminacija nosi i nešto negativno, upitali smo i nekolicinu stručnjaka za to područje.

Nepotrebna zbrka

Predsjednik Generalskog zbora te bivši načelnik Glavnog stožera HV-a Pavao Miljavac kaže kako je u tom slučaju, prema njemu, došlo do nepotrebne zbrke, jer je iz spornog naputka ministrice znanosti i obrazovanja ispalo da bi branitelji za ravnateljska mjesta uvijek imali prednost. Zapravo to, kaže, vrijedi samo za iste uvjete i isti broj bodova više kandidata, a takvih je slučajeva vrlo malo. Tim različitim tumačenjima, smatra Miljavac, sigurno je nanesena šteta braniteljima, jer je dio rasprava uporno sugerirao određenu diskriminaciju, za što misli da ne stoji.

– Realno, nekakve beneficije imaju prije svega oni koji su teško ranjeni i imaju više od 30 posto invalidnosti. Oni to osjete jer im se djelomice skida porez. Sami branitelji nemaju posebne beneficije. Uostalom, ako je netko stvorio ovu državu, onda su to sigurno branitelji. Tu ne govorim o slučajevima zloporaba, gdje je netko ostvario pravo koje mu ne pripada. Moramo znati da svaki dan umire prosječno devet branitelja, a tri ih tjedno sebi oduzme život. Realno im je sada omogućeno da ponovno mogu zatražiti utvrđivanje PTSP-a ili invaliditeta koji im se naknadno pojavio te možda još poneki detalj – kaže Miljavac, koji smatra da je sve to u Zakonu o hrvatskim braniteljima napravljeno približno onako kako je to i trebalo.

Kako nam je rekao, ne mogu to ni biti neke velike beneficije, jer bi to, kaže, bio udar na državni proračun, a oni koji su donosili Zakon, izrađivali su projekcije koliko će to koštati. “Mislim da je oko svega toga na kraju ovime postignuta ravnoteža, pa ako su ti ljudi proveli dvije godine u rovu, to ipak nešto znači. Svaki onaj kojem je samo jednom prozviždio metak pokraj glave ne bi sigurno nikada više ništa o tome govorio. Mislim da je to zasluženo i da od toga ne treba raditi veliku znanost”, zaključuje Miljavac.

Psihologinja Mirjana Nazor smatra pak kako to što su sada, nakon 25 godina, uvedena dodatna prava za branitelje ili članove njihovih obitelji i nije bilo nužno. Posebice jer to na takav način nije učinjeno ni neposredno nakon što je rat završio, kada je očito trebalo intervenirati.

Odnos prema invalidima

– Nisam bila branitelj, ali da jesam, čini mi se da bi mi to sada bilo uvredljivo. Dakle, uvredljivo za branitelje zapravo. Jer ispada kao da su oni branili državu zato da bi došli do nekih privilegija, da bi poslije oni i njihova obitelj s koljena na koljeno prenosili privilegije i tako funkcionirali u društvu. Smatram da je tu primaran bio valjda taj osjećaj da svoju domovinu, i one oko sebe, želiš obraniti i donijeti slobodu, a što će biti poslije, hoćeš li imati posao ili nećeš, hoćeš li biti tretiran kao svi ostali… Na kraju krajeva, tko zna koliko je ljudi možda također pridonijelo stvaranju ove države ali na drukčiji način. Oni nisu imali pušku, nisu bili na liniji fronte ili nisu bili ranjeni, ali su na drugi način omogućavali da stvari funkcioniraju, od pekara do vozača gradskog prijevoza. Možda je doprinos nekih od njih i veći od dijela onih koji su nosili oružje – kaže Mirjana Nazor.

Stoga smatra kako nije baš sve što je sadržano u zakonu u cijelosti opravdano. Dodaje kako je normalno da oni koji su ranjeni ili nastavili živjeti s određenim invaliditetom moraju imati neke povlastice.

– Mislim da prema invalidima moramo imati određeni poseban odnos i dati im primjerene odštete, kao i prilike da mogu raditi sukladno s mogućnostima, ali mislim da ne bi to trebalo stavljati na vagu, da bude vrjednija invalidnost ovisno o tome kako je stečena. Jednako nema ruku onaj tko ju je izgubio u ratu i onaj kome se to dogodilo u nekoj civilnoj aktivnosti. Mislim da bi to trebao biti kriterij, naravno, uz dužno poštovanje i zahvalnost onima koji su se žrtvovali i dali i takav doprinos stvaranju države – ističe Nazor, zaključujući kako to riješiti na ovakav način, nizom privilegija, nema smisla.

Igor BOŠNJAK / Glas Slavonije


DIO PRAVA PROIZIŠLIH IZ ZAKONA

  • mogućnost preventivnih sistematskih pregleda
  • naknada za nezaposlene branitelje
  • snižavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu
  • do polovice radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine mogu raditi svi branitelji u starosnoj mirovini
  • viši iznosi mirovina, uvećane osobne i obiteljske invalidnine te veća prava za članove obitelji
  • najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće
  • veći osobni bodovi za izračun mirovine (od 0,5 do 30 %), ovisno o vremenu sudjelovanja u ratu te nove bodovne vrijednosti za odlazak u mirovinu za HRVI (0,5 do 8 %)
  • ponovno otvoren rok za priznavanje statusa branitelja i ratnih vojnih invalida (i za oboljele od PTSP-a)
  • zaštita stečenih prava pripadnika HVO-a
  • dvostruki staž – braniteljima koji su bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se u dvostrukom trajanju. Braniteljima koji nisu bili zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju

Mirjana Nazor
psihologinja
Društvo nejednakih šansi

– Mislim da smo ovako stvorili društvo nejednakih šansi, pogotovo kada to širimo, primjerice, i na djecu. Neka djeci omogućimo da u studentskom ili đačkom domu dobiju mjesto ako zbog smrti ili ranjavanja oca nemaju tolika materijalna sredstva, u redu je da im se na taj način pomogne. Ali uvoditi to kao jedan od kriterija i kod zapošljavanja, mislim da nema smisla. Neka se svatko iskaže svojim sposobnostima, a zahvalnost onima koji su u obrani vojno sudjelovali mislim da bi trebala biti druga kategorija, a ne da oni na svakom koraku u svemu budu privilegirani – zaključuje Mirjana Nazor.


Pavao Miljavac
predsjednik Generalskog zbora
NIJE NITKO IŠAO U RAT RADI BENEFICIJA

Miljavac naglašava kako nije nitko išao u Domovinski rat, osobito na njegovu početku, da bi stjecao beneficije. Uostalom, dodaje, nismo znali hoćemo li uopće preživjeti. “I sam sam se tada bio uključio, najprije specijalna, pa državna sigurnost, na kraju i HV, jer sam bio rezervni časnik, tako da sam bio pozvan odmah prihvatiti brigadu u Karlovcu kada je razbijena obrana Karlovca. I nemam nikakve beneficije, ni kao načelnik Stožera, ni kao ministar obrane i šef operacije Bljesak i Oluja. Jer nisam, hvala Bogu, bio invalid, imao sam tu sreću da me ‘nije strefilo’. Određene grupacije u društvu na neki način iskoriste bilo kakav povod, ne čitajući do kraja zakone i što se mijenja, da reagiraju”, kaže Miljavac.


Prosječna mirovina 5618 kuna

 

Prema podatcima HZMO-a o mirovinama za ožujak 2018., mirovine je primalo 71.455 hrvatskih branitelja, i to u prosječnom iznosu od 5618 kuna. Tu su i 6792 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane s prosječnom mirovinom od 2961 kune. Istovremeno, prosječna je mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosila 2342 kune, a prosječna mirovina bez invalidskih i obiteljskih – 2521 kunu.

3 KOMENTARI

  1. Kakve povlastice.to su zakonom zajamčena prava koja nitko od nas nije tražio.kada su već tu imamo pravo da ih koristimo.kada je trebalo spašavati državni proračun nama su smanjili mirovinu.političari se nisu odrekli ljetovanja za sedam kuna,sportaši nisu napravili utakmicu,a glazbenici koncert humanitarnog karaktera za spas proračuna.stranke se nisu odrekle svoga prihoda ,iznajmljivači apartmana nisu bili solidarni sa državom.a tajkuni i privrednici se nisu odrekli dijela marže.tko je ovdje privilegiran i tko daje sve za domovinu.

Komentiraj

Please enter your comment!

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Please enter your name here