Podijeli

Hrvati su došli u talijansku pokrajinu Molise prije 500 godina i ove se godine slavi ta jubilarna obljetnica, a unatoč tome što su u školi učili samo talijanski uspjeli su sačuvati svoj arhaičan moliški hrvatski dijalekt i priznati su kao jezična zajednica u Italiji.

Nekoliko malih općina u kojima žive moliški Hrvati raštrkano je po brdima, slabo prometno povezano kako međusobno tako i s ostatkom pokrajine. Loše ceste i izoliranost jedan su od problema koji muči tu malobrojnu zajednicu.

U Moliseu je nekad živjelo oko 5000 do 6000 Hrvata a sada je oko 1600, 1700, kaže Giovanni Picoli, profesor talijanskog i latinskog, autor rječnika arhaičnog dijalekta moliških Hrvata iz Kruča. Ne postoje dokumenti o dolasku Hrvata u ove krajeve, ali se vjeruje da su došli s područja Neretve.

“Onda nas je bilo puno. Naše selo je malo… ovdje nas je bilo 2500 a sada je samo 600. Svi su otišli”, pokazuje prazne kuće. “Otišli su za zaradom, najviše u Australiju nakon rata”.

Profesor kaže da su u školi učili samo talijanski i da se njihov govor oslanja na usmenu predaju, a da je prvi put pisan tek prije 150 godina i to “malo ‘na našu’ malo hrvatski”. Kaže da ako nestane njihov jezik da će nestati i oni. “Mi govorimo na našu, a ako nemamo naš jezik nismo više mi”.

Objašnjava da postoje male razlike u dijalektima četiri općine u kojima žive moliški Hrvati te da je zato njegov rječnik – rječnik Hrvata iz Kruča.

Jedan od mještana, Antonio Boscheto, kaže da uči svog sina ovaj jezik kao što je i njega učio njegov otac. U Kruču ga zna i razumije 300 do 400 ‘čeljadi’, dvjestotinjak u Mundimitru i stotinjak u Filiću.

Njegov mali sin Andrea pohvalio se da priča hrvatski sa svojim tatom, nonom i sestrom.

Hrvatska predsjednica posjetila moliške Hrvate

Kruč ili Aquaviva prvo je mjesto koje je u srijedu posjetila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prilikom obilaska moliških Hrvata u sklopu svog službenog posjeta Italiji. Šestotinjak mještana srdačno ju je dočekalo s cvijećem i himnom, a među njima otac i sin Boscheto. Svi su se zajedno uputili prema seoskoj crkvi gdje im je zahvalila na očuvanju kulturnog i jezičnog identiteta.

Kazala je kako vjeruje da će i Italija i Hrvatska nastaviti financijski potpomagati projekte moliških Hrvata a o tome je među ostalim razgovarala dan ranije s talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom.

“Razgovarali smo o načinima kako pospješiti i olakšati vaš život ovdje, ne samo u smislu održanja vašeg nacionalnog identiteta već i u smislu daljnje izgradnje infrastrukture i vjerujem i nadam se da će talijanska vlada i pokrajinska vlada nastaviti ulagati u infrastrukturu a posebno u ceste, cestovno povezivanje kako vaših mjesta tako i Molisea općenito”, rekla je predsjednica dodavši da se na putu prema Moliseu vidjelo “koliko je ovaj kraj pomalo i prometno izoliran”.

Ista se slika dočeka s hrvatskom himnom, zastavama i srdačnom dobrodošlicom ponovila i u ostala tri moliška mjesta Tavenni/Taveli, San Feliceu/Filiću i Montemitru/Mundimitru gdje se Grabar-Kitarović također sastala s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine i lokalnim vlastima.

Pozvavši moliške Hrvate da dođu u Hrvatsku, kazala je kako se i “hrvatski lakše uči kad se provede vrijeme u prirodnoj sredini”. “Pa nadam se da ćemo se vidjeti možda još ovoga ljeta a svakako u budućnosti”.

Moliški Hrvati

U Italiji prema procjenama živi 60.000 Hrvata, a u Moliseu su priznati su kao jezična zajednica.

“Drago mi je da Italija poduzima korake da se to ostvari i u drugim provincijama, drugim dijelovima Italije i nadam se da će hrvatska država odgovoriti na način da ćemo poslati još više učitelja i učiteljica hrvatskog jezika i da ćemo svakako raditi ne samo na očuvanju postojećih lektorata na sveučilištima u Italiji već da ćemo otvarati i nove lektorate hrvatskoga jezika”, poručila je predsjednica predstavnicima hrvatske zajednice u Italiji.

Moliški Hrvati su pripadnici hrvatskog naroda koji su oko 1500. godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bježeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve. Specifičnost moliških Hrvata je do današnjih dana sačuvan arhaičan moliški hrvatski dijalekt.

Moliški Hrvati uglavnom žive u mjestima Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice) i Mundimitru (Montemitra).

U tim mjestima djeluje dječji vrtić, kao i osnovna i srednja škola s nastavom na hrvatskom jeziku koju prema obrazovnim programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH obavljaju nastavnici koje ta državna institucija na stručnom natječaju odabire i čiji rad financira.

U Rimu, Trstu i Udinama također djeluje hrvatska dopunska škola čiji se nastavnici financiraju iz hrvatskog državnog proračuna, a u Rimu i Milanu postoji organizirani tečaj hrvatskog jezika za odrasle o kojemu brinu hrvatske udruge u tim gradovima.

Prema podacima talijanskog državnog statističkog zavoda (ISTAT), u moliškoj provinciji Campobasso 2001. godine živjelo je dvije tisuće Hrvata.

Talijanska Republika svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.

S ciljem bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji Molise.

Hrvatska zajednica u Italiji službeno je stoga locirana isključivo u okviru regije Molise, unatoč brojčano znatnoj prisutnosti Hrvata u drugim dijelovima Italije. Prema raspoloživim podacima, više od 60.000 Hrvata naraštajima obitava posebice u Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji i Markama, ali njima se ne priznaje status povijesne niti jezične manjine.

Zato su hrvatske kulturne udruge, prethodno osnovane u Rimu, Trstu, Milanu i Udinama, kao i kulturne udruge moliških Hrvata, od 2001. godine udružene u “Savez hrvatskih zajednica Italije” (Federazione delle Comunita Croate in Italia) kojim se utvrđuje njihova teritorijalna nazočnost, te sukladno unutarnjem zakonodavstvu Italije i obvezujućim europskim standardima, otvara mogućnost stjecanja pretpostavki za ostvarivanje prava na zaštitu i promicanje jezičnog i kulturnog identiteta.

Godine 2004. Savez je pokrenuo izdavanje dvojezičnog informativnog glasila namijenjenog Hrvatima u Italiji, kao i državnim i kulturnim institucijama Italije i Hrvatske kojim osnažuje svoju predstavničku zadaću.

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Please enter your name here