Podijeli

Svega nekoliko sati nakon povijesne odluke u Saboru, dok se u Hrvatskoj slavila proglašena samostalnost i suverenost, glinski čelnici na tajnoj sjednici ratnog vijeća donijeli su odluku o mobilizaciji srpskih dobrovoljačkih odreda. U pripremi za napad, jedinice JNA razmjestile su se na kriznim područjima po unaprijed određenim strateškim pozicijama.

Izlika za takvo paradno kretanje JNA bila je da vojska uspostavlja tampon zonu između pobunjenika koji se nisu slagali s novom vlašću i ostalog stanovništva. JNA je zauzela pozicije s 30 oklopnih vozila i nadzirala policijsku postaju u gradu u kojoj su se nalazili hrvatski policajci.

Više od 30-ak ‘martićevaca’, koje je naoružala i obučila JNA, rano ujutro krenulo je u napad na policijske patrole koje su bile raspoređene kako bi obranile policijsku postaju. Osiguranje policijske postaje bilo je raspoređeno u tri kruga. Autopatrole raspoređene su na tri ključna pravca, udaljene do 700 metara od postaje, pješačke ophodnje smještene su u ključnim ulicama do 200 metara udaljenosti od postaje te osiguranje oko same zgrade policije. U prvom valu napada, srpski odmetnici ubili su 20-godišnjeg hrvatskog pričuvnog policajca Tomislava Roma, a ranili ondašnjeg policajca Ivana Šanteka, nekadašnjeg saborskog zastupnika HDZ-a te desetak njegovih kolega i glinskih civila.

JNA koja je tu bila tobože radi razdvajanja sukobljenih strana, mirno je promatrala kako srpske paravojne bande napadaju hrvatsku policiju. Glina je odjekivala od rafalne paljbe i eksplozije tromblona, našla se u okruženju srpskih pobunjenika i postrojbi JNA. Hrvatski policajci uspjeli su postaju braniti četiri sata. Nakon četiri sata, poslali su posrednika opkoljenim hrvatskim policajcima preko kojeg su ponudili im da se predaju. Zauzvrat su obećali policajce pustiti prema obližnjem Jukincu. Iz postaje su prvo izašli policajci Srbi koji su bili u postaji s policajcima Hrvatima, a zatim i hrvatski policajci.

Iako su srpske paravojne snage hrvatskim policajcima objavile kako ih smatraju ratnim zarobljenicima i da će nad njima biti primjenjivane postojeće konvencije – to se nije dogodilo. Hrvatski policajci sprovedeni su u zatvor na kninskoj tvrđavi gdje su mjesecima bili zvjerski mučeni.

Srpske paravojne snage i JNA koja ih je potpomagala nisu zadržali nadzor nad policijskom postajom. Naime, kontrolu su preuzele postrojba hrvatskog MUP-a za posebne namjene ATJ Lučko i snage iz drugih postaja koje su je vratile pod hrvatski nadzor. Srbi su postaju držali tek nekoliko sati. Pobunjeni Srbi 26. srpnja, s pripadnicima JNA, tenkovima su ponovno napali Policijsku postaju u Glini i nezaštićeno pučanstvo Jukinca, naselja u Glini naseljenog pretežno Hrvatima.

Napad na policijsku postaju Glina26. lipnja 1991. – 26. lipnja 2016.

Опубліковано TV Kalendar Неділя, 26 червня 2016 р.

Tog i idućega dana pripadnici MUP-a i ZNG-a omogućavaju zbjeg hrvatskog pučanstva iz Gline i Jukinca te se zajedno povlače na drugu stranu rijeke Gline prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Glina je od tada do oslobođenja bila potpuno pod kontrolom JNA i četnika, a u Jukincu su pripadnici JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća.

Napad na Glinu osmislio je osuđeni ratni zločinac Dragan Vasiljković

Napad na Glinu i glinsku policijsku postaju osmislio je i sproveo Dragan Vasiljković, javnosti poznatiji kao Kapetan Dragan. Za napad je uspostavio bazu za uvježbavanje postrojbi za posebne namjene u Golubiću kod Knina. Napad na glinsku postaju bio je dijelom osvajačke operacije ‘Žaoka’, odnosno ‘Žalac’, koja je napadna operacija velikosrpskih snaga na Republiku Hrvatsku iz srpnja 1991. godine.

Tijekom srpnja 1991. godine u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio je plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Za vrijeme napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Vasiljković je još 2006. godine uhićen u Australiji gdje je živio pod drugim identitetom. Hrvatska je za njim zbog ratnog zločina raspisala tjeralicu, a njegov lažni identitet razotkrio je list The Australian. Do izručenja Hrvatskoj, u zatvoru je bio više od devet godina.Izručenje Hrvatskoj uspio je odgađati sve do 2015. godine. Podnio je nekoliko žalbi tvrdeći da su nadležna australska tijela pogriješila u postupku izručenja, a tvrdio je i da neće imati pravedno suđenje u Hrvatskoj zbog toga što je Srbin.

Glina je oslobođena 6. kolovoza 1995. godine u 22.30 sati, kada su pripadnici 20. domobranske pukovnije, dijelovi 153. brigade HV, pripadnici specijalnih policijskih snaga Ose iz Siska i pripadnici Policijske postaje Glina ušli u grad. Kroz 78. samostalni bataljun Glina prošlo je ukupno 592 hrvatska branitelja, a u obavljanju su borbenih zadaća dva pripadnika izgubila život, dok ih je  deset bilo ranjeno. Nositelj vojnih aktivnosti u vojno-redarstvenoj akciji Oluja bila je 2. gardijska brigada ‘Gromovi’, a vrlo značajnu ulogu u oslobađanju glinskog kraja odigrala je i 20. domobranska pukovnija Glina.

*ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ”MINUTA ZA DOMOVINU”

‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Izvor: Direktno.hr

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Please enter your name here