Podijeli

Zahvaljujući hrvatskim zakonima koji su mu omogućili bijeg Zdravko Mamić se jučer u Međugorju požalio da ga brine hoće li se udebljati dok se u BiH skriva od hrvatskog pravosuđa.

– Stalno su puni stolovi bakanalija. Shvaćam ljude, žele mi dati ljubavi i dobrote, a meni to stvara frustraciju. Pun želudac, kasna večera… doći će zdravlje u pitanje, ali i estetika – izjavio nam je u Međugorju.

Njegov slučaj, kako i niz ranijih procesa protiv hrvatskih moćnika, potvrđuju da pravo i pravda nisu isto. Nakon nepravomoćne presude kojom je Mamić osuđen na 6,5 godina i povrat 52 milijuna kuna ukradenih od Dinama, dio javnosti ogorčeno se pitao zašto se nije osiguralo da bude u sudnici i da ga potom odvedu u istražni zatvor?

No takve mogućnosti prema zakonu ne postoje, kao što ga se nije moglo spriječiti da putuje gdje hoće ili ga se preventivno staviti pod nadzor, piše 24 sata.

Treba mijenjati zakon

– On, nažalost, nije ni prvi ni zadnji koji je to napravio. To su ljudi koji se boje odlaska u zatvor i koji se spašavaju na svaki način koji mogu. To je njihov problem. Naš problem kao Sabora jest da donesemo takav zakon da se ovo više ne ponovi – rekao je Orsat Miljenić (SDP), bivši ministar pravosuđa. Smatra kako je potrebno mijenjati Zakon o kaznenom postupku, a zalagat će se da se propiše da se svima protiv kojih se vodi kazneni postupak zbog teških djela automatizmom treba odrediti zabrana napuštanja zemlje dok postupak traje.

– To bi bio učinkoviti zakonski okvir da se ovakve stvari ubuduće izbjegnu – rekao je.

Na pitanje zašto to nije odradio u vrijeme dok je bio ministar, jer Mamić nije prvi ovakav slučaj, navodi:

– To što se nije napravilo prije ne znači da ne treba napraviti sad – tvrdi Miljenić.

Nakon Mamićevih izjava iz Međugorja kako ne bi volio biti u koži ljudi koji se mu sve ovo zapakirali ODO Zagreb će, objavila je televizija N1, poduzeti izvide da vidi radi li se o prijetnjama.

– Kad bih htio ispucati i nanijeti nekim ljudima bol i zlo, koji su to zaslužili i koji su ovo napravili, iste sekunde bio bih slobodan, a oni u zatvoru. No ja bih onda izgubio čast i ponos. Uvijek sam imao prijezir prema drukerima i cinkerima, a oni znaju na koga se to odnosi – rekao nam je jučer Mamić.

Žalbe, odgode, otezanja

Mamić može ostati na slobodi još godinama, ako sam drugačije ne odluči. BiH, čije državljanstvo također ima, ne izručuje svoje državljane, a tek po pravomoćnosti presude može se pristupiti izvršavanju kazne u BiH. Sudac Darko Krušlin sad prvo mora napisati nepravomoćnu presudu i detaljno je obrazložiti, za što će mu trebati nekoliko mjeseci.

Potom će je dostaviti strankama u postupku pa će se one, barem prema najavama, žaliti, a o njihovim žalbama odlučit će Vrhovni sud. On nepravomoćnu presudu može potvrditi, povećati ili smanjiti kazne ili je ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. To će potrajati barem godinu, ako ne i dulje. Znači da će se Mamić još godinama vući po sudovima, ili u Hrvatskoj ili u BiH. Već godinama pratimo sudske odiseje Ive Sanadera, Nadana Vidoševića, Milana Bandića, Božidara Kalmete…

– Naš najveći problem je percepcija koja se stvara na nekoliko razvikanih predmeta koji privlače pozornost javnosti – ustvrdio je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa prošli tjedan za tjednik Express dodajući kako je svjestan da visoko profilirani kazneni predmeti traju predugo.

Zakoni su alat sudova. S lošim zakonima nema dobrog rezultata, tvrdi Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu. Mnogo sudaca ogorčeno je na političare. Kažu kako se “ponašaju kao da oni nemaju veze s tim, a zna se tko donosi zakone”. Dio problema za dugotrajnost postupaka vide i u načinu izbora sudaca. Smatraju kako zakon treba izmijeniti i sustav urediti tako da pravila za izbor sudaca budu transparentna te da najbolji prolaze, a to, ističu, nije uvijek slučaj. Kad se jednom izaberu suci, ostaju doživotno na svojim pozicijama. Mogu raditi do 70. godine, a praktično ne odgovaraju nikome.

Gotovo nema stegovnog postupka za one koji ne rade dobro. Takvi loši zakoni omogućavaju legalnu opstrukciju postupaka. Iskusnim odvjetnicima na raspolaganju stoji ogroman spektar poteza. Neprimanje poziva, traženje izuzeća sudaca i suda, traženje izdvajanja nezakonitih dokaza, iskaza svjedoka, vještačkih nalaza, otkazivanje punomoći odvjetniku, inzistiranje na čitanju svakog retka u dokumentu i svakog dokumenta tijekom glavne rasprave, sve su to alati koji stoje na raspolaganju optuženicima koji ne žele da se sudski postupci protiv njih završe relativno brzo.

Ne pomažu ni suci. Primjerice, na suđenju Zsoltu Hernadiju, šefu MOL-a, obrana je tražila da se dokumenti prevedu na mađarski. Sudac je odbio, odvjetnici se žalili Vrhovnom sudu, a nakon godinu i pol dana sudac je odlučio kako nešto treba prevesti prepustivši sucu odluku o tome što!?

Godine zatvorskog staža

Bivši premijer Ivo Sanader na raznim suđenjima je već gotovo sedam godina – od studenog 2011. Tijekom godina sakupio je nekoliko godina zatvorskog staža. Ima pet optužnica, nepravomoćnu presudu od 4,5 godina u slučaju Planinska, a sude mu za Fimi mediju, Hypo i HEP-Dioki te Ina-MOL.

Optužnica “teška” 25 milijuna kuna protiv Milana Bandića i ostalih u aferi Agram ni više od tri godine nakon podizanja nije u cijelosti pravomoćna. Sud je potvrdio sedam od 10 točaka optužnice, a tri ih je vratio tužiteljstvu na doradu. Suđenje bi moglo početi za nekoliko mjeseci, no postupak bi samo do nepravomoćne presude mogao potrajati godinama. Zagrebačkoga gradonačelnika uhitili su 19. listopada 2014.

Završio je u Remetincu, iz kojeg je izašao zahvaljujući jamčevini od 15 milijuna kuna Marijana Hanžekovića u studenom 2014. No u istražni zatvor vraćen je u ožujku 2015. jer je istraga protiv njega bila proširena nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić dva puta nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.

U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu pustio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje svih dužnosti gradonačelnika. Bivši ministar prometa Božidar Kalmeta optužen je u lipnju 2015.

Izvlačili su milijune

Terete ga da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta te da je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz javnih tvrtki za održavanje i gradnju cesta. Suđenje mu još traje, kao i Nadanu Vidoševiću, bivšem šefu HGK, koji je optužen da je iz Komore izvlačio milijune.

Uhitili su ga u studenom 2013., optužili 2015. a suđenje mu je počelo lani u siječnju. Simbolu privatizacijske pljačke Miroslavu Kutli u Hrvatskoj još sude u odsutnosti. Pravomoćno je osuđen samo 2010. u aferi Gradski podrum, i to na dvije godine i osam mjeseci zatvora. Istog dana sklonio se u BiH, čije državljanstvo također ima. Trenutačnom mu u Hrvatskoj sude u drugim procesima.

 

11 KOMENTARI

  1. vi Mamica zatvarate pored ovih ,,KOJI OPLJAČKALI IZDALI HRVATSKU,,NA NAŠE OCI I RUGALINAM SE,,,,A OVA BANDA,,INGRID ANTIČEVIC,,110MILIONA KUNA,,,ŠTA JE S TIM,,,A ONA BANDA SDP–ŠTO S NJIMA,,,,PUSIC 120MILIJONA,,

Komentiraj

Please enter your comment!

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Please enter your name here