Investitori se okrenuli obveznicama država istoka Europe, a povećana potražnja spustila je prinose.

Hrvatske obveznice trenutno imaju rekordnu vrijednost uslijed povećanog interesa globalnih investitora koji zbog zaokreta monetarne politike najvažnijih središnjih banaka traže više prinose.

Trgovinske tenzije koje je izazvala administracija predsjednika Donalda Trumpa sve više zabrinjavaju središnje banke, pa je američki Fed – kako bi održao ekonomski rast – na pragu napuštanja politike povećanja kamatnih stopa.  Kako stoji u posljednjem broju RBA analiza, američki Fed se priprema na prvo rezanje referentne kamatne stope u posljednjih deset godina. Sve bliža je i odluka Europske središnje banke (ECB) o daljnjem labavljenju monetarne politike kroz spuštanje ionako negativne depozitne kamatne stope i ponovnog aktiviranja programa kupnje obveznica.

Posljedica je snažan pad prinosa diljem euro područja, stoji u analizi. U takvim okolnostima ulagači u obveznice gotovo očajnički traže dužničke vrijednosnice koje bi im pružile kakvo-takvo oplođivanje kapitala. Stoga su se okrenuli obveznicama istočnoeuropskih država. Međutim, povećana potražnja spustila je prinose i na te obveznice, pa primjerice sve češke obveznice denominirane u euru trenutno ne donose prinos.

Slično vrijedi i za sve mađarske obveznice kraćeg roka dospijeća te dobar dio poljskoga duga. Investitorska plima zahvatila je i hrvatski obveznice, pa se prinosi na 10-godišnju obveznicu kreću oko povijesnih minimuma. Kako su prinos i cijena obveznica u obrnutom odnosu, to znači i da naše obveznice trenutno imaju rekordnu vrijednost. Kretanja u regiji i globalnom okruženju prelijevaju se i hrvatska dužnička izdanja pri čeme se prinos na desetogodišnju eursku euroobveznicu spustio na razinu oko jedan posto, ističu za Poslovni dnevnik analitičari Raiffeisen banke.

“Osim visoko likvidnog i konkurentnog financijskog tržišta, ekonomski fundamenti i povratak Hrvatske u društvo država s investicijskim rejtingom dodatni su čimbenici koji su smanjili premiju rizika države i općenito troškove financiranja. Navedeno potvrđuje i kontinuirano smanjene premije rizika mjerene pokazateljem Credit Default Swap (CDS) gdje se petogodišnji dolarski CDS početkom srpnja spustio na povijesni minimum od 78 baznih bodova”, navode RBA analitičari.

Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci tumači kako prinosi na hrvatski dug, kunski i eurski, bilježe postojan silazni trend kroz sada već duže razdoblje. “Drugim riječima, svjedočimo razdoblju snažne potražnje investitora za hrvatskim obveznicama. Razlozi takvih kretanja su mnogobrojni, a možemo ih podijeliti na one domaćeg te inozemnog karaktera. S jedne strane, investitori ‘nagrađuju’ ostvarenu fiskalnu konsolidaciju, stabilniji ekonomski rast te posljedično podizanje rejtinga na investicijsku razinu, dok istovremeno pojačana očekivanja o produženom razdoblju iznimno ekspanzivne politike ECB-a utječu na dodatan pad već ionako, povijesno gledano, iznimno niskih prinosa zemalja jezgre eurozone. U takvim uvjetima, te posljedičnoj potrazi investitora za pozitivnim prinosom, dolazi do sužavanja razlike (spreada) između prinosa na dug njemačkih izdanja te onih s europske periferije”, komentira Kovač.

U takvim okolnostima Ministarstvo financija u narednih godinu-dvije može računati na vrlo povoljne uvjete refinanciranja postojećih obvezničkih izdanja. Naime, domaći financijski stručnjaci smatraju kako tijekom ove godine prinos na ranije spomenutu 10-godišnju obveznicu neće rasti, a pitanje je vremena i kada će iznositi malo iznad nule.

“Najavljen nastavak snažnije ekspanzivne monetarne politike od strane ECB-a te početak novog ciklusa smanjenja kamatne stope Feda zadržavat će troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama. Stoga uz trenutna kretanja nema tendencije rasta prinosa hrvatskih obveznica. Očekujemo kako će se prinosi do kraja godine zadržavati oko trenutnih razina s mogućom blagom tendencijom pada i daljnjeg sužavanja spreadova u odnosu na referentna izdanja”, smatraju u Raiffeisen banci.

Na istom tragu razmišlja i Alen Kovač. “Kada govorimo o izvedbi u narednom razdoblju, spomenute domaće faktore, uz rastuću važnost perspektiva članstva u tečajnom mehanizmu ERM II, i dalje vidimo kao pozitivan faktor za premiju rizika Hrvatske. Dok vidimo rastući utjecaj globalnih faktora, prije svega iz smjera monetarne politike ECB-a i Feda, ukoliko apetit investitora na globalnoj razini ostane snažan, pad prinosa mogao bi se očekivati”, naglasio je Kovač.