(VIDEO) 15. siječnja 1992. Dr. Franjo Tuđman – ‘Danas je zlatni dan na ovom svetom tlu jer Hrvatska je međunarodno priznata država!’

epa05913600 French soldiers, policemen and firefighter vehicles are seen at the site of a police search operation at the home of one of two men arrested, in the third district of Marseille, France, 18 April 2017. The two men are suspected of preparing an attack just days ahead of the first round of France's presidential vote. The suspects, aged 23 and 29, were taken into custody by French domestic intelligence service agents in the southern city of Marseille, a source close to the probe said. EPA/DAVID ROSSI OFFICIALS FACES PIXELATED BY SOURCE FRANCE OUT / NO MAG SALES

Bila je to nezaboravna večer, a svi Hrvati su plakali od sreće kao mala djeca. To se dogodilo još samo jednom, u Oluji 1995. godine. Razlog neopisivom i nezaboravnom veselju i radosti hrvatskog naroda bilo je diplomatsko priznanje Hrvatske.

Zasluge pripadaju posebno hrvatskim braniteljima i dragovljcima Domovinskog rata koji su strašne 1991. stali na branik Hrvatske protiv četnika i Titove JNA, ali i predsjedniku Franji Tuđmanu koji je vodio tešku diplomatsku i političku bitku za priznanje Hrvatske. Zajedno su uspjeli.

“Obraćam se Hrvaticama i Hrvatima, i svim građanima Hrvatske. Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, na ovome za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti”, rekao je te večeri 1992. predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju hrvatskom narodu preko televizije.

Toga dana Hrvatsku su za redom priznale: Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. To su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.

Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju.

Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je istodobno s njim već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa.

Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih medija, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali su isticali da su političari za zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, kritizirajući njihovu dotadašnju neučinkovitost.

“Obraćam se Hrvaticama i Hrvatima…” – tako je počeo svoj govor prvi predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman:

(Visited 1 times, 1 visits today)