Broj stanovnika našeg planeta trebao bi do 2050. godine dosegnuti 9,7 milijarda ljudi u odnosu na današnjih 7,7 s time da će se udvostručiti broj stanovnika subsaharske Afrike, navode Ujedinjeni narodi u izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Prema procjenama UN-a Hrvatska je u skupini zemalja u kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika od 11 do 24 posto, javlja portal telegram.hr. U Hrvatskoj bi 2030. moglo živjeti 3,877 milijuna stanovnika, 2050. 3,365 milijuna stanovnika a 2100. tek 2,183 milijuna stanovnika, navodi se u izvješću UN-a. Hrvatska je i u skupini zemalja s najnepovoljnijim omjerom osoba u dobi od 25 do 64 godine života i osoba starijih od 65 godina. U svojim predviđanjima UN očekuje da bi 2100. na Zemlji živjelo 11 milijarda ljudi.
U izvješću naslovljenom Perspektive svjetskog stanovništva potvrđuje se nastavak starenja svjetskog stanovništva zbog rasta očekivanog životnog vijeka i pada plodnosti. Raste broj zemalja koje će imati demografski pad, navodi Odjel za gospodarska i socijalna pitanja UN-a koji je objavio izvješće. Od 2010. godine 27 država ili teritorija gubi jedan posto od broja svog stanovništva, a razlog je pad nataliteta. UN predviđa nadalje da će se od 2019. do 2050. broj stanovnika Kine smanjiti za 31,4 milijuna, što je otprilike 2,2 posto. U pojedinim zemljama očekuje se u ovom desetljeću priljev migranata, a to su Bjelorusija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Japan, Rusija, Srbija i Ukrajina, što bi moglo dijelom nadoknaditi depopulaciju izazvanu starenjem i padom nataliteta. Do 2050. više od polovice rasta svjetskog stanovništva odvijat će se u devet država, navodi se u izvješću.
To su Indija, Nigerija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Tanznaija, Indonezija, Egipat i Sjedinjene Države. Indeks nataliteta koji je s 3,2 djeteta po ženi u 1990. godini pao na 2,5 u 2019., trebao bi, prema predviđanjima, nastaviti padati do 2,2 djeteta po ženi u 2050. Taj postotak bliži se natalitetu od 2,1 djeteta po ženi koji je neophodan za odvijanje smjene generacija kako bi se izbjegla dugoročna depopulacija u slučaju da izostane imigracija, navodi UN. Kad je riječ o očekivanom životnom vijeku, stanovnici najsiromašnijih zemalja i dalje žive sedam godina manje od svjetskog prosjeka. Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću. U 1990. godini očekivani životni vijek iznosio je 64,2 godine.